{"id":19913,"date":"2022-12-09T18:12:19","date_gmt":"2022-12-09T16:12:19","guid":{"rendered":"https:\/\/birkoff.rs\/savezjos\/?p=19913"},"modified":"2025-10-14T18:23:50","modified_gmt":"2025-10-14T16:23:50","slug":"licni-osvrt-jasna-levinger-goy-obelezavanje-holokausta-u-bosni-i-hercegovini-nakon-drugog-svetskog-rata","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/birkoff.rs\/savezjos\/2022\/12\/09\/licni-osvrt-jasna-levinger-goy-obelezavanje-holokausta-u-bosni-i-hercegovini-nakon-drugog-svetskog-rata\/","title":{"rendered":"Li\u010dni osvrt &#8211; Jasna Levinger Goy: Obele\u017eavanje Holokausta u Bosni i Hercegovini nakon Drugog svetskog rata"},"content":{"rendered":"<div class=\"wpb-content-wrapper\"><p>[vc_section full_width=&#8221;stretch_row&#8221; woodmart_css_id=&#8221;670b8576704e4&#8243; responsive_spacing=&#8221;eyJwYXJhbV90eXBlIjoid29vZG1hcnRfcmVzcG9uc2l2ZV9zcGFjaW5nIiwic2VsZWN0b3JfaWQiOiI2NzBiODU3NjcwNGU0Iiwic2hvcnRjb2RlIjoidmNfc2VjdGlvbiIsImRhdGEiOnsidGFibGV0Ijp7fSwibW9iaWxlIjp7fX19&#8243; mobile_bg_img_hidden=&#8221;no&#8221; tablet_bg_img_hidden=&#8221;no&#8221; woodmart_parallax=&#8221;0&#8243; woodmart_gradient_switch=&#8221;no&#8221; woodmart_box_shadow=&#8221;no&#8221; wd_z_index=&#8221;no&#8221; woodmart_disable_overflow=&#8221;0&#8243; css=&#8221;.vc_custom_1728808319169{margin-top: -70px !important;}&#8221;][vc_row woodmart_stretch_content=&#8221;section-stretch&#8221; woodmart_bg_position=&#8221;center-center&#8221; css=&#8221;.vc_custom_1728814278194{background-color: #FFFFFF !important;background-position: center !important;background-repeat: no-repeat !important;background-size: cover !important;}&#8221; woodmart_css_id=&#8221;670b9caf40f61&#8243; responsive_spacing=&#8221;eyJwYXJhbV90eXBlIjoid29vZG1hcnRfcmVzcG9uc2l2ZV9zcGFjaW5nIiwic2VsZWN0b3JfaWQiOiI2NzBiOWNhZjQwZjYxIiwic2hvcnRjb2RlIjoidmNfcm93IiwiZGF0YSI6eyJ0YWJsZXQiOnt9LCJtb2JpbGUiOnt9fX0=&#8221; mobile_bg_img_hidden=&#8221;no&#8221; tablet_bg_img_hidden=&#8221;no&#8221; woodmart_parallax=&#8221;0&#8243; woodmart_gradient_switch=&#8221;no&#8221; woodmart_box_shadow=&#8221;no&#8221; wd_z_index=&#8221;no&#8221; woodmart_disable_overflow=&#8221;0&#8243; row_reverse_mobile=&#8221;0&#8243; row_reverse_tablet=&#8221;0&#8243; el_class=&#8221;bread&#8221;][vc_column][vc_column_text css=&#8221;&#8221; woodmart_inline=&#8221;no&#8221; text_larger=&#8221;no&#8221;]<style data-type=\"vc_shortcodes-custom-css\">.vc_custom_1728814248780{margin-top: -70px !important;margin-bottom: 0px !important;background: #FFFFFF url(https:\/\/birkoff.rs\/savezjos\/wp-content\/uploads\/2024\/10\/1600354822-ausvuc.jpg?id=9879) !important;background-position: center !important;background-repeat: no-repeat !important;background-size: cover !important;}.vc_custom_1728818554280{padding-top: 70px !important;padding-left: 15px !important;}.vc_custom_1728813644964{margin-top: -30px !important;}#wd-670bad71409ee .woodmart-title-container{color:#ffffff;}<\/style>[vc_row woodmart_stretch_content=\"section-stretch\" woodmart_bg_position=\"center-center\" css=\".vc_custom_1728814248780{margin-top: -70px !important;margin-bottom: 0px !important;background: #FFFFFF url(https:\/\/birkoff.rs\/savezjos\/wp-content\/uploads\/2024\/10\/1600354822-ausvuc.jpg?id=9879) !important;background-position: center !important;background-repeat: no-repeat !important;background-size: cover !important;}\" woodmart_css_id=\"670b9c985aed9\" responsive_spacing=\"eyJwYXJhbV90eXBlIjoid29vZG1hcnRfcmVzcG9uc2l2ZV9zcGFjaW5nIiwic2VsZWN0b3JfaWQiOiI2NzBiOWM5ODVhZWQ5Iiwic2hvcnRjb2RlIjoidmNfcm93IiwiZGF0YSI6eyJ0YWJsZXQiOnt9LCJtb2JpbGUiOnt9fX0=\" mobile_bg_img_hidden=\"no\" tablet_bg_img_hidden=\"no\" woodmart_parallax=\"0\" woodmart_gradient_switch=\"yes\" woodmart_box_shadow=\"no\" wd_z_index=\"no\" woodmart_disable_overflow=\"0\" row_reverse_mobile=\"0\" row_reverse_tablet=\"0\" el_class=\"bread\" woodmart_color_gradient=\"rgba(113, 128, 181, 0.31)-3\/rgba(113, 128, 181, 0.31)-99\/|linear-gradient(left , rgba(113, 128, 181, 0.31) 3% , rgba(113, 128, 181, 0.31) 99%)|linear|left\" min_height=\"214\"][vc_column woodmart_css_id=\"670b997d0bc4e\" parallax_scroll=\"no\" woodmart_sticky_column=\"false\" wd_collapsible_content_switcher=\"no\" wd_column_role_offcanvas_desktop=\"no\" wd_column_role_offcanvas_tablet=\"no\" wd_column_role_offcanvas_mobile=\"no\" wd_column_role_content_desktop=\"no\" wd_column_role_content_tablet=\"no\" wd_column_role_content_mobile=\"no\" mobile_bg_img_hidden=\"no\" tablet_bg_img_hidden=\"no\" woodmart_parallax=\"0\" woodmart_box_shadow=\"no\" responsive_spacing=\"eyJwYXJhbV90eXBlIjoid29vZG1hcnRfcmVzcG9uc2l2ZV9zcGFjaW5nIiwic2VsZWN0b3JfaWQiOiI2NzBiOTk3ZDBiYzRlIiwic2hvcnRjb2RlIjoidmNfY29sdW1uIiwiZGF0YSI6eyJ0YWJsZXQiOnt9LCJtb2JpbGUiOnt9fX0=\" mobile_reset_margin=\"no\" tablet_reset_margin=\"no\" wd_z_index=\"no\"]\t\t\t<link rel=\"stylesheet\" id=\"wd-section-title-css\" href=\"https:\/\/birkoff.rs\/savezjos\/wp-content\/themes\/woodmart\/css\/parts\/el-section-title.min.css?ver=7.6.0\" type=\"text\/css\" media=\"all\" \/> \t\t\t\t\t\t<link rel=\"stylesheet\" id=\"wd-mod-highlighted-text-css\" href=\"https:\/\/birkoff.rs\/savezjos\/wp-content\/themes\/woodmart\/css\/parts\/mod-highlighted-text.min.css?ver=7.6.0\" type=\"text\/css\" media=\"all\" \/> \t\t\t\n\t\t<div id=\"wd-670bad71409ee\" class=\"title-wrapper wd-wpb set-mb-s reset-last-child  wd-rs-670bad71409ee wd-title-color-default wd-title-style-default text-left vc_custom_1728818554280 wd-underline-colored\">\n\t\t\t\n\t\t\t<div class=\"liner-continer\">\n\t\t\t\t<h4 class=\"woodmart-title-container title  wd-font-weight-400 wd-fontsize-xxl\" >HOLOKAUST<\/h4>\n\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\n\t\t\t\n\t\t\t\n\t\t<\/div>\n\t\t\n\t\t[vc_column_text css=\".vc_custom_1728813644964{margin-top: -30px !important;}\" woodmart_inline=\"no\" text_larger=\"no\"]<nav aria-label=\"breadcrumbs\">\n            <div class=\"breadcrumb-container theme1\">\n                <ol>\n                                    <\/ol>\n            <\/div>\n        <\/nav>    <script type=\"application\/ld+json\">\n        {\n            \"@context\": \"http:\/\/schema.org\",\n            \"@type\": \"BreadcrumbList\",\n            \"itemListElement\": [\n                            ]\n        }\n    <\/script>\n   \n    <script>\n            <\/script>\n[\/vc_column_text][\/vc_column][\/vc_row][\/vc_column_text][\/vc_column][\/vc_row][vc_row equal_height=&#8221;yes&#8221; woodmart_css_id=&#8221;670bce60f03ae&#8221; responsive_spacing=&#8221;eyJwYXJhbV90eXBlIjoid29vZG1hcnRfcmVzcG9uc2l2ZV9zcGFjaW5nIiwic2VsZWN0b3JfaWQiOiI2NzBiY2U2MGYwM2FlIiwic2hvcnRjb2RlIjoidmNfcm93IiwiZGF0YSI6eyJ0YWJsZXQiOnt9LCJtb2JpbGUiOnt9fX0=&#8221; mobile_bg_img_hidden=&#8221;no&#8221; tablet_bg_img_hidden=&#8221;no&#8221; woodmart_parallax=&#8221;0&#8243; woodmart_gradient_switch=&#8221;no&#8221; woodmart_box_shadow=&#8221;no&#8221; wd_z_index=&#8221;no&#8221; woodmart_disable_overflow=&#8221;0&#8243; row_reverse_mobile=&#8221;0&#8243; row_reverse_tablet=&#8221;0&#8243;][vc_column width=&#8221;2\/5&#8243; woodmart_sticky_column_offset=&#8221;150&#8243; woodmart_css_id=&#8221;670bce59940c2&#8243; parallax_scroll=&#8221;no&#8221; woodmart_sticky_column=&#8221;true&#8221; wd_collapsible_content_switcher=&#8221;no&#8221; wd_column_role_offcanvas_desktop=&#8221;no&#8221; wd_column_role_offcanvas_tablet=&#8221;no&#8221; wd_column_role_offcanvas_mobile=&#8221;no&#8221; wd_column_role_content_desktop=&#8221;no&#8221; wd_column_role_content_tablet=&#8221;no&#8221; wd_column_role_content_mobile=&#8221;no&#8221; mobile_bg_img_hidden=&#8221;no&#8221; tablet_bg_img_hidden=&#8221;no&#8221; woodmart_parallax=&#8221;0&#8243; woodmart_box_shadow=&#8221;no&#8221; responsive_spacing=&#8221;eyJwYXJhbV90eXBlIjoid29vZG1hcnRfcmVzcG9uc2l2ZV9zcGFjaW5nIiwic2VsZWN0b3JfaWQiOiI2NzBiY2U1OTk0MGMyIiwic2hvcnRjb2RlIjoidmNfY29sdW1uIiwiZGF0YSI6eyJ0YWJsZXQiOnt9LCJtb2JpbGUiOnt9fX0=&#8221; mobile_reset_margin=&#8221;no&#8221; tablet_reset_margin=&#8221;no&#8221; wd_z_index=&#8221;no&#8221;]\t\t<div class=\"wd-wpb wd-rs-670ba89c41cd0 vc_custom_1728817580487\">\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t[\/vc_column][vc_column width=&#8221;3\/5&#8243;][vc_column_text css=&#8221;&#8221; woodmart_inline=&#8221;no&#8221; text_larger=&#8221;no&#8221;]<h2 style=\"border-bottom: 2px solid var(--brdcolor-gray-300); font-size: 36px; line-height: 39px; margin-bottom: -2px; padding-bottom: 10px; border-bottom: 2px solid var(--el-title-color); border-color: var(--el-title-color);\">Li\u010dni osvrt &#8211; Jasna Levinger Goy: Obele\u017eavanje Holokausta u Bosni i Hercegovini nakon Drugog svetskog rata<\/h2>[\/vc_column_text][vc_separator color=&#8221;sky&#8221; css=&#8221;.vc_custom_1728807720293{margin-top: -30px !important;}&#8221; wd_hide_on_desktop=&#8221;no&#8221; wd_hide_on_tablet=&#8221;no&#8221; wd_hide_on_mobile=&#8221;no&#8221;][vc_column_text css=&#8221;.vc_custom_1728816123231{margin-top: -25px !important;}&#8221; woodmart_inline=&#8221;no&#8221; text_larger=&#8221;no&#8221;]09\/12\/2022[\/vc_column_text][vc_separator color=&#8221;sky&#8221; css=&#8221;.vc_custom_1728807720293{margin-top: -30px !important;}&#8221; wd_hide_on_desktop=&#8221;no&#8221; wd_hide_on_tablet=&#8221;no&#8221; wd_hide_on_mobile=&#8221;no&#8221;]\t\t\t<link rel=\"stylesheet\" id=\"wd-text-block-css\" href=\"https:\/\/birkoff.rs\/savezjos\/wp-content\/themes\/woodmart\/css\/parts\/el-text-block.min.css?ver=7.6.0\" type=\"text\/css\" media=\"all\" \/> \t\t\t\t\t<div id=\"wd-68ee76ad5a095\" class=\"wd-text-block wd-wpb reset-last-child wd-rs-68ee76ad5a095 text-left \">\n\t\t\t<p>Iako nisam ni istori\u010dar ni sociolog odlu\u010dila sam da ipak napi\u0161em pone\u0161to o tome kako se obele\u017eavao Holokaust u Bosni i Hercegovini u drugoj polovini dvadesetog veka. Naime, dobila sam mail poruku sa molbom da napi\u0161em tekst za katalog koji prati izlo\u017ebu \u201eBratstvo i jevrejstvo[1]\u201c pa me je to ponukalo da pi\u0161em. Tekst je neminovno impresionisti\u010dki, baziran na onom \u0161to se zadr\u017ealo u mom pam\u0107enju. Po\u0161to sam napustila Bosnu i Hercegovinu 1992. godine mogu da govorim samo o doga\u0111ajima koje pamtim do 1992. , jer o onom \u0161to se nakon toga de\u0161avalo gotovo ni\u0161ta ne znam.<\/p>\n<p>Definiciju Holokausta, \u0161to je polazna ta\u010dka u ovom razmatranju, nude razli\u010diti online izvori, mada ih ima jako malo na srpskohrvatskom.\u00a0\u00a0Zato sam se opredelila za definiciju koja se mo\u017ee na\u0107i na sajtu Saveta Evrope:\u00a0\u00a0\u201cHolokaust je termin kojim se ozna\u010dava sistematsko ubijanje \u0161est miliona Jevreja od strane nacisti\u010dkog re\u017eima i njihovih saveznika u toku Drugog svetskog rata. Uz Jevreje proganjani su i pripadnici drugih grupa koje su progonitelji smatrali rasno i biolo\u0161ki inferiornim.\u201d [2]<\/p>\n<p><img decoding=\"async\" src=\"https:\/\/savezjos.org\/admin\/upload\/images\/20221209132141-sarajevo_jevrejsko_groblje_3.jpg\" alt=\"\" \/><\/p>\n<p>Drugi svetski rat, period od 1941. do 1945., je na teritoriji Jugoslavije imao tragi\u010dne posledice. Razli\u010dite su procene broja \u017ertava; one variraju izme\u0111u 1 milona i 1,5 miliona. U svakom slu\u010daju radi se o ogromnom broju i to je \u010dinjenica koju nije lako zanemariti. Otud je nakon Drugog svetskog rata bilo mnogo dr\u017eavnih praznika koji su neizostavno uklju\u010divali i komemoraciju i se\u0107anje na sve one koji su nestali u ratu.<\/p>\n<p>Mislim da sa sigurno\u0161\u0107u mogu da ka\u017eem da se Holokaust nije obele\u017eavao niti u okviru brojnih praznika, niti na bilo koji drugi na\u010din. Proslave su \u010desto uklju\u010divale komemoracije posve\u0107ene \u201cborcima narodnooslobodila\u010dkog rata\u201d i polagani su venci na spomenike. Tako\u0111e su razli\u010dite komemoracije \u201c\u017ertvama fa\u0161isti\u010dkog terora\u201d bile sastavni deo proslava. Formulacija \u201c\u017ertve fa\u0161isti\u010dkog terora\u201d podrazumevala je sve one koji su nestali u Drugom svetskom ratu. Koliko se se\u0107am izvr\u0161ioci zlo\u010dina su definisani kao \u201cfa\u0161isti i njihove sluge\u201d. U pominjanju \u017ertava ne se\u0107am se da su se izdvajale pojedine nacionalne grupe; nije se posebno govorilo o \u017ertvama jevrejske, srpske ili romske nacionalnosti, na primer, mada su oni bili u ve\u0107ini s obzirom da je 1941. na vlast u Bosni do\u0161la\u00a0\u00a0fa\u0161isti\u010dka\u00a0\u00a0Nezavisna dr\u017eava Hrvatska (NDH)[3].<\/p>\n<p><img decoding=\"async\" src=\"https:\/\/savezjos.org\/admin\/upload\/images\/20221209132201-sarajevo_jevrejsko_groblje_2.jpg\" alt=\"\" \/><\/p>\n<p>Ja sam ro\u0111ena u Sarajevu nakon Drugog svetskog rata u porodici jevrejskog porekla, a jugoslavenskog identiteta. Od druge polovine devedesetih \u201esilom prilika\u201c morala sam da se odreknem jugoslavenskog identiteta pa je po\u010dela u meni da se budi svest o jevrejstvu. To je zna\u010dilo da sam sebe smatrala sekularnom Jevrejkom koja traga za tradicijom predaka.<\/p>\n<p>Sudbina Jevreja u Drugom svetskom ratu bila je stravi\u010dna; nemilice su ih ubijali kako pripadnici Sila osovine tako i njihovi doma\u0107i saradnici. Jedan od primera je i sudbina Jevreja u Sarajevu. (Obe porodice mojih roditelja su, me\u0111utim, imale retku sre\u0107u da gotovo kompletne pre\u017eive Drugi svetski rat. ) Procene o ukupnom broju sarajevskih Jevreja ubijenih u ratu variraju. Me\u0111utim prema ve\u0107ini izvora od oko 12000 sarajevskih Jevreja koliko ih je bilo pred po\u010detak Drugog svetskog rata, nakon rata se vratilo oko 3000. Same cifre dovoljno govore. Mada je ta\u010dno da je sam \u010din ubijanja dovoljno tragi\u010dan, ipak je potrebno pogledati i razmere takvog \u010dina.<\/p>\n<p>Holokaust nije bio tema o kojoj se mnogo pri\u010dalo bilo me\u0111u Jevrejima ili ne-Jevrejima. Da li se radilo o potrebi da se takvo zlo izbri\u0161e iz se\u0107anja, da se uspe\u0161no zaboravi? Ili je mo\u017eda sam \u010din nagla\u0161avanja patnje jednog od naroda, Jevreja, pretio da izazove otpor kod drugih, pa da se time izazove nesloga? Ili je pak u pitanju ono o \u010demu Jergovi\u0107 govori: \u201cU nezrelim i nei\u017eivljenim dru\u0161tvima, u kulturama koje nisu osvijestile vlastitu pro\u0161lost i podrijetlo, u malim, provincijskim sredinama, o \u017didovima i o holokaustu najbolje je \u0161utjeti.\u201d[4] Odgovor nemam; neka to ostane otvoreno pitanje. Moj utisak\u00a0\u00a0je da pojam Holokausta nije postojao u na\u0161im \u017eivotima veoma dugo vremena<\/p>\n<p><img decoding=\"async\" src=\"https:\/\/savezjos.org\/admin\/upload\/images\/20221209132227-sarajevo_vraca_spomen_park_1.jpg\" alt=\"\" \/><\/p>\n<p>Ako se ne varam 1981. godine u Sarajevu je otvoren Spomen park Vraca i tu se na jednom mestu nalaze spomenici svim sarajevskim \u017ertvama Drugog svetskog rata. Koliko se se\u0107am pripreme su izazvale mnoge krupne nesuglasice. Problem je bio vezan za broj \u017ertava u okviru pojedinih nacionalnih grupa. \u010cinjenica da su pojedine nacionalne grupe bile neravnomerno zastupljene me\u0111u \u017ertvama postala je kamen spoticnja. Ironija je, me\u0111utim, u tome \u0161to je neosporna istorijska \u010dinjenica da je bilo mnogo vi\u0161e \u017ertava iz redova srpske i jevrejske populacije, kao i Roma, \u0161to je logi\u010dna posledica dolaska na vlast fa\u0161isti\u010dkog re\u017eima koji je imao za cilj progon i istrebljenje, Jevreja, Srba i Roma. Nekima se nije dopalo da se taj nesrazmer jasno poka\u017ee. Spomen park Vraca je bio sagra\u0111en iznad Sarajeva, na jugoisto\u010dnim obroncima Trebevi\u0107a i sastojao se od nekoliko delova. Deo parka kojeg se dobro se\u0107am je zid podignut na uzvi\u0161enju na kome je bilo bezbroj imena jevrejskih \u017ertava. Pamtim jezu koja me je podilazila dok sam \u010ditala ta imena. Na\u017ealost, ne znam u kakvom je stanju Park sada, kao ni \u0161ta se desilo sa zidom koji \u017eivo pamtim. Nadam se da je u boljem stanju nego \u0161to je obli\u017enje Staro jevrejsko groblje, jer smatram da na\u010din na koji se vodi ra\u010duna o ta dva spomenika dosta govori o odnosu prema Holokaustu u Bosni i Hercegovini.<\/p>\n<p>Gotovo sam sigurna da pomen \u017ertvama u periodu o kojem govorim u ovom tekstu nije uklju\u010divao posebno pominjanje \u017ertava Holokausta (niti bilo kojih drugih posebno izdvojenih \u017ertava, osim boraca Narodnooslobodila\u010dkog rata) bilo kojom prilikom, ni u Spomen Parku Vraca, niti na bilo kom drugom mestu. Ipak, zid sa jevrejskim imenima u Spomen Parku Vraca mo\u017ee se smatrati stidljivim poku\u0161ajem da se obele\u017ei Holokaust. \u010cini se da je dugo potrajalo dok su se \u017etrve Holokausta po\u010dele posebno da pominju, i to ne samo u biv\u0161oj Jugoslaviji.<\/p>\n<p><img decoding=\"async\" src=\"https:\/\/savezjos.org\/admin\/upload\/images\/20221209132246-vraca-3.jpg\" alt=\"\" \/><\/p>\n<p>Razloge \u0161to se toliko dugo nije pominjao Holokaust navodi Jelena Suboti\u0107 kad ka\u017ee: \u201cOno \u0161to mi danas nazivamo ,,Holokaustom&#8221; nije postojalo kao pojam niti kao ozna\u010dilac u okviru globalnog kolektivnog pam\u0107enja pre po\u010detka \u0161ezdesetih godina dvadesetog veka. Se\u0107anje na Holokaust razvijalo se tokom vremena i pro\u0161lo kroz razli\u010dite faze u raznim zemljama i razli\u010ditim razdobljima.\u201d[5] Po svemu sude\u0107i su i Bosna i Hercegovina, kao i Jugoslavija u celosti, imale svoje faze i svoje vreme kad se Holokaust po\u010deo pominjati, a posebno kad se po\u010deo zvani\u010dno obele\u017eavati. Suboti\u0107 dalje isti\u010de: \u201cRazvoj se\u0107anja na Holokaust i promena tog pam\u0107enja obi\u010dno se svrstava u tri faze: u razdoblje neposredno posle Drugog svetskog rata, rast svesti o tome posle \u0161ezdesetih godina i u\u010dvr\u0161\u0107ivanje globalnog pam\u0107enja Holokausta posle po\u010detka devedesetih godina.\u201c[6]\u00a0\u00a0Najverovatnije je da se posle rata u Jugoslaviji, pa prema tome i u Bosni i Hercegovini, Holokaust svrstavao me\u0111u brojne primere nacisti\u010dkih brutalnosti uop\u0161te i smatrao se jednim od bezbrojnih zlodela koja su fa\u0161isti po\u010dinili. Pojam Holokausta jedva da je postojao u vreme dok ja sam \u017eivela u Jugoslaviji, a posebno ne u vreme moje mladosti. Jedan od dokaza je i \u010dinjenica da se, na primer, u Enciklopediji leksikografskog zavoda iz 1967. godine, pod odrednicom \u201cholokaust\u201d navodi: \u201eKod Grka i Rimljana \u017ertva paljenica zemaljskim i podzemnim bogovima ili du\u0161ama pokojnika, pri kojoj se obi\u010dno spaljivala \u010ditava \u017ertvena \u017eivotinja. &#8230;[7]\u201c Ne pominju se \u017ertve Drugog svetskog rata.<\/p>\n<p><img decoding=\"async\" src=\"https:\/\/savezjos.org\/admin\/upload\/images\/20221209132313-sarajevo_-_vjecna_vatra_2.jpg\" alt=\"\" \/><\/p>\n<p>Ranije pomenuto Staro jevrejsko groblje na kojem su sahrane prestale 1966. godine nije samo po sebi spomenik Holokaustu, ali i tamo je bio podignut spomenik \u201e\u017ertvama fa\u0161isti\u010dkog terora\u201c. Na\u017ealost odr\u017eavanje bilo\u00a0\u00a0groblja, bilo pojedinih spomenika, je gotovo nepostoje\u0107e. Kako navodi webstranica Op\u0107ine Cetar Sarajevo: \u201c\u2026u groblju (je) o\u0161te\u0107eno oko 95% nadgrobnika.\u201d[8] O sistematskom uni\u0161tavanju tog groblja kroz dugi vremenski period pisala sam u ranijem \u010dlanku koji sam objavila na razli\u010dtim elektronskim portalima[9], kao i u \u010dasopisu[10] u Velikoj Britaniji 2021. godine.<\/p>\n<p>Uni\u0161tavanje jevrejskog groblja te\u0161ko mo\u017ee da se\u00a0\u00a0pove\u017ee sa odsustvom obele\u017eavanja Holokausta, mada veza me\u0111u njima ne mo\u017ee da se negira. Naime, uni\u0161tavanje groblja govori o zaboravljanju \u00a0&#8212; ako ne i o ne\u010demu mnogo ozbiljnijem \u2013 kad su u pitanju brojni sarajevski Jevreji tamo sahranjeni. Bliski \u010dlanovi moje porodice su tamo i, prema re\u010dima slu\u017ebenika Jevrejske op\u0161tine u Sarajevu, krajem 2021. godine nije bilo ni traga njihovim grobovima. Sve troje su \u017ertve Holokausta, pa zanemarivanje njihovog postojanja, na neki na\u010din govori i o zanemarivanju zna\u010daja Holokausta.<\/p>\n<p><img decoding=\"async\" src=\"https:\/\/savezjos.org\/admin\/upload\/images\/20221209132341--sarajevo_jevrejsko_groblje_4.jpg\" alt=\"\" \/><\/p>\n<p>Ovde treba pomenuti i fenomen koji nije usko vezan uz ovu temu, ali daje dodatnu dimenziju problemu. Odnedavno se sti\u010de utisak da se pojam Holokausta, a jo\u0161 vi\u0161e pojam genocida upotrebljavaju prili\u010dno slobodno i mo\u017eda \u010dak i neodgovorno. Da li se zna\u010denje ovih pojmova mo\u017ee pro\u0161iriti ili im se mogu dati nova zna\u010denja nije diskusija kojoj\u00a0\u00a0je ovde mesto. To zahteva ozbiljnu \u0161iroku raspravu. Ta\u010dno je da se jezik menja i evoluira. Prema tome mogu\u0107e je da se do\u0111e do zaklju\u010dka da je potrebno da se zna\u010denje pojma \u201dHolokaust\u201d pro\u0161iri, odnosno da ne bude ograni\u010deno samo na zna\u010denje koje mu daje, na primer, Savet Evrope i mnogi drugi izvori. Mo\u017eda je mogu\u0107e da se postigne dogovor da Holokaust podrazumeva svako istrebljenje miliona ljudi u toku relativno kratkog vremenskog perioda, a koje organizuju dr\u017eave? Ali za sada, \u010dini se, da je na snazi konsenzus po kojem se pojam Holokausta odnosi samo na Jevreje (i jo\u0161 poneku grupu) u toku Drugog svetskog rata i treba se nadati da se takva jedinstevna tragedija pojedinih naroda vi\u0161e ne\u0107e ponoviti. Sli\u010dno tome i termin \u201cgenocid\u201d bi trebalo s merom i oprezno upotrebljavati. Kako i Enciklopedija leksikografskog zavoda jo\u0161 iz 1967. ka\u017ee: \u201cGenocid &#8211; me\u0111unarodni delikt, utvr\u0111en poslije Drugog svjetskog rata, koji obuhva\u0107a djela u\u010dinjena s namjerom da se potpuno ili djelomi\u010dno uni\u0161te narodne, etni\u010dke, rasne ili vjerske grupe ljudi.\u201d[11] Ili kako ga Encyclopaedia Britannica defini\u0161e[12]: \u201cGenocid je namerno i sistemtsko uni\u0161tavanje grupa ljudi zbog njihove etni\u010dke, nacionalne, verske ili rasne pripradnosti.\u201c \u00a0Imaju\u0107i ove, kao i mnoge druge, definicije u vidu mo\u017eda genocidom ne bi trebalo ozna\u010davati ubistva grupe ljudi samo jednog pola ili specifi\u010dnog ograni\u010denog uzrasta ili \u010dak odre\u0111enih vojnih formacija, na primer. Jezik nam nudi brojne izraze za sve, pa i za ozna\u010davanje u\u017easa koje su ljudi sposobni da nanesu jedni drugima. Jezik nudi obilje mogu\u0107nosti. Na primer, mogu\u0107e je da se govori o masakru, masovnim ubistvima ili pokolju, da navedem samo neke od termina na raspolaganju.\u00a0\u00a0Neki od tih izraza \u010dak jasnije i preciznije ozna\u010davaju opisano. Me\u0111utim, ovo pitanje zahteva odgovorno i ozbiljno razmatranje.<\/p>\n<p><img decoding=\"async\" src=\"https:\/\/savezjos.org\/admin\/upload\/images\/20221209132408-vjecna_vatra-_sarajevo-1.jpg\" alt=\"\" \/><\/p>\n<p>Holokaust jeste deo istorijskog pam\u0107enja, ali je pitanje evociranja uspomena na Holokaust prili\u010dno komplikovano. I tom pitanju bi tako\u0111e trebalo posvetiti posebnu pa\u017enju, nekom drugom prilikom.<\/p>\n<p>Na kraju ose\u0107am potrebu da jo\u0161 jednom naglasim da je sve ovo o \u010demu pi\u0161em samo li\u010dno, po malo emotivano, vi\u0111enje zasnovano na se\u0107anju. To je jedino vi\u0111enje koje ja mogu da ponudim. No, i pored toga se nadam da \u010dak i u ovom obliku ono omogu\u0107ava stvaranje jasnije i \u0161ire slike o okolnostima obele\u017eavanja Holokausta u zemlji u kojoj sam ro\u0111ena i u kojoj sam \u017eivela dugi niz godina.<\/p>\n<p>Jasna Levinger-Goy<\/p>\n<p>Kembrid\u017e, novembar 2022<\/p>\n<p>Ovo je skra\u0107ena verzija teksta je koji je prvobitno na engleskom objavljen u \u010dasopisu Journal of Contemporary Antisemitism, 6.1. a ovde je objavljen uz saglasnost izdava\u010da i urednika tog \u010dasopisa.<\/p>\n<p>Fotografije: Wikimedia.org<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/www.youtube.com\/watch?v=M4rn_nInw4I\">[1] https:\/\/www.youtube.com\/watch?v=M4rn_nInw4I\u00a0\u00a0\u00a0&amp;\u00a0\u00a0https:\/\/dobojski.info\/kultura\/item\/35929-doboj-otvorena-izlozba-bratstvo-i-jevrejstvo<\/a><\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/www.coe.int\/en\/web\/portal\/holocaust-remembrance\">[2] https:\/\/www.coe.int\/en\/web\/portal\/holocaust-remembrance (prevod J. Levinger-Goy)<\/a><\/p>\n<p>[3] NDH je fa\u0161isti\u010dka dr\u017eava koje je u Drugom svetskom ratu bila odgovorna kako za Holokaust tako i za genocid (nad Srbima i Romima).<\/p>\n<p>[4] Jergovi\u0107, M.\u00a0<a href=\"https:\/\/6yka.com\/novosti\/miljenko-jergovic-kratka-povijest-holokausta-kroz-dva-telefonska-imenika\">https:\/\/www.6yka.com\/novosti\/miljenko-jergovic-kratka-povijest-Holokausta-kroz-dva-telefonska-imenika\u00a0<\/a><\/p>\n<p>[5] Suboti\u0107, J, \u017duta zvezda,crvena zvezda, CLIO Beograd 2021, str. 35 (Prevod Todorovi\u0107, K)<\/p>\n<p>[6] Ibid, str 36<\/p>\n<p>[7] Enciklopedija leksokografskog zavoda, Jugoslavenski leksikografski zavod, Zagreb, MCMLXVII, str. 57.<\/p>\n<p>[8] https:\/\/centar.ba\/stranica\/536<\/p>\n<p>[9]\u00a0<a href=\"https:\/\/6yka.com\/novosti\/o-starom-jevrejskom-groblju-u-sarajevu-i-jos-ponecemu\">https:\/\/6yka.com\/novosti\/o-starom-jevrejskom-groblju-u-sarajevu-i-jos-ponecemu<\/a>, \u00a0https:\/\/dnevni.ba\/izbor-urednika\/o-sarajevskom-starom-jevrejskom-groblju-i-o-jos-ponecemu\/, https:\/\/lupiga.com\/vijesti\/od-ostalih-sad-smo-postali-nestali-o-cemu-svedoci-devastirano-jevrejsko-groblje-u-sarajevu,\u00a0<a href=\"https:\/\/pescanik.net\/jevrejsko-groblje\/\">https:\/\/pescanik.net\/jevrejsko-groblje\/,<\/a>\u00a0https:\/\/thetogetherplan.com\/waking-up-to-the-reality-the-story-of-the-old-jewish-cemetery-in-sarajevo\/<\/p>\n<p>[10] Journal of Contemporary Antisemitism, vol 4.2, Fall 2021, pp 93-99.<\/p>\n<p>[11] Enciklopedija leksikografskog zavoda, Jugoslavenski leksikografski zavod, Zagreb, MCMLXVII, Str 513<\/p>\n<p>[12] https:\/\/www.britannica.com\/topic\/genocide, bold format in the original, (prevod J Levinger-Goy)<\/p>\n\t\t<\/div>\n\t\t[\/vc_column][\/vc_row][\/vc_section]<\/p>\n<\/div>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Iako nisam ni istori\u010dar ni sociolog odlu\u010dila sam da ipak napi\u0161em pone\u0161to o tome kako se obele\u017eavao Holokaust u Bosni i Hercegovini u drugoj polovini dvadesetog veka.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":19914,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"footnotes":""},"categories":[71],"tags":[],"class_list":["post-19913","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-holokaust"],"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/birkoff.rs\/savezjos\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/19913","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/birkoff.rs\/savezjos\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/birkoff.rs\/savezjos\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/birkoff.rs\/savezjos\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/birkoff.rs\/savezjos\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=19913"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/birkoff.rs\/savezjos\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/19913\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":19938,"href":"https:\/\/birkoff.rs\/savezjos\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/19913\/revisions\/19938"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/birkoff.rs\/savezjos\/wp-json\/wp\/v2\/media\/19914"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/birkoff.rs\/savezjos\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=19913"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/birkoff.rs\/savezjos\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=19913"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/birkoff.rs\/savezjos\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=19913"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}